Udruga djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji

„Neovisnost osoba s invaliditetom u donošenju odluka za vlastiti život“

Pokret neovisnog življenja u svijetu započeo je šezdesetih godina prošlog stoljeća na Berkly sveučilištu. Danas djeluje kroz European Network on Indepedent Living – ENIL (Europsku mrežu centra neovisnog življenja). Pokret neovisnog življenja utemeljen je na socijalnom pristupu osoba s invaliditetom i čini otklon od medicinskog pristupa primjenjujući u cijelosti međunarodnu klasifikaciju invaliditeta. Hrvatska je slijedila pokret neovisnog življenja u svijetu i osobe  invaliditetom započele su osnivati udruge koje su također promijenile paradigmu invaliditeta od osobne na društvenu.

U tim godinama stvoreni su osnovni preduvjeti za neovisno življenje, kao što su donošenje propisa o sprječavanju stvaranja građevinskih barijera. Značajan korak učinjen je uključivanjem ročnika na civilnom služenju vojnog roka u pružanju potpore osobama s najtežim invaliditetom. Od 2003. do 2006. godine u projekt neovisnog življenja bilo uključeno 158 ročnika koji su asistirali kod 11 osoba s tetraplegijom, 2 osobe s multiplom sklerozom, 6 osoba oboljelih od mišićne distrofije i 3 osobe s cerebralnom paralizom. Neovisno življenje podrazumijeva da osobe s tjelesnim invaliditetom i osobe s intelektualnim teškoćama ne mogu funkcionirati samostalno bez podrške. 2006. godine u Republici Hrvatskoj Ministarstvo hrvatskih branitelja u suradnji sa SOIH-om i udrugama osoba s invaliditetom uvodi Pilot projekt osobnog asistenta za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta zasnovan na principima i filozofiji neovisnog življenja. Filozofija neovisnog življenja utemeljena je na pokretu neovisnog življenja čije su osnovne sastavnice: pravo na izbor, donošenje odluke, kontrolu vlastitog življenja, odgovornost za donošenje odluka i pravo na pogrešku. Ciljevi filozofije neovisnog življenja su osnaživanje i samoodređivanje pojedinca s invaliditetom za izjednačavanje mogućnosti kroz uklanjanje i smanjivanje prepreka u društvu. Za neovisno življenje potrebne su raznovrsne kvalitetne, pristupačne i cjenovno prihvatljive usluge usmjerene na potrebe pojedinca koje se pružaju u zajednici i obitelji, a obuhvaćaju osobnu asistenciju, medicinsku skrb i intervencije socijalnih radnika, što olakšava svakodnevne aktivnosti osoba s invaliditetom i njihovih obitelji te im omogućuje izbor.

Prema istraživanju neovisnog novinskog portala tris osobe s invaliditetom ističu kako i dalje nailaze na znatne prepreke u pristupu zdravstvenoj skrbi, obrazovanju, zapošljavanju, rekreacijskim aktivnostima i sudjelovanju u političkom životu, a rizik od siromaštva i socijalne isključenosti za njih je veći (28,4%) nego za osobe bez invaliditeta (18,4%). Mnoge osobe s invaliditetom, odrasli i djeca, odvojene su od života u zajednici i nemaju kontrolu nad svojim svakodnevnim životom, posebno osobe koje žive u ustanovama.

To je uglavnom posljedica nedovoljnog pružanja odgovarajućih usluga u zajednici, smještaja i tehničke pomoći, kao i ograničene dostupnosti potpore za obitelj i osobne asistente, među ostalim u području mentalnog zdravlja. Stanje je posebno teško u udaljenim i ruralnim područjima. Stručnjak za invaliditet Thomas Schindlmayr, istaknuo je: « Da konvencija prava osoba s invaliditetom ne traži da osobe s invaliditetom imaju neka nova prava. Ona ne traži ništa više od onoga što drugi ljudi već imaju – ona traži da osobe s invaliditetom uživaju iste mogućnosti u društvo koje već imaju svi drugi». Konvencija svojim odredbama, uvažavajući specifične potrebe osoba s invaliditetom, s jedne strane jamči, a s druge strane obvezuje države potpisnice na praktičnu provedbu temeljnih ljudskih prava kao što su dostojanstvo, jednakost, pred zakonom; nediskriminacija; pravo na život; pristup pravosuđu; osobna sloboda i sigurnost; zabrana mučenja i surovog postupanja ili kažnjavanja; zabrana izrabljivanja i zlostavljanja; sloboda kretanja i državljanstvo; sloboda mišljenja i izražavanja te pristup informacijama; poštivanje privatnosti, doma i obitelji; pravo na obrazovanje; zdravstvena zaštita; rad i zapošljavanje; sudjelovanje u političkom i javnom životu te sudjelovanje u kulturnom životu.

Osvrt na članak: Bez obzira na boju kože, vjersko ili političko opredjeljenje bilo koju vrstu invaliditeta i slično svi imamo pravo na jednake uvijete života.

  Izvori:

 

 Anđelko Žagar, voditelj kampanje

„Ništa o našoj neovisnosti bez nas“

 

     

Povratak

Izvori financiranja

Članstva Udruge Srce