Udruga djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji

8. Međunarodni skup

Objavljeno: 11.05.2012 u 15:48
8. Međunarodni skup
8. Međunarodni skup: Zahtjevi i potrebe tržišta rada kao izazov za osobe s invaliditetom.

10. i 11. svibnja 2012. god. u Zadru, održan je međunarodni skup kojeg su organizirali: Osvit - Udruga ustanova pravnih osoba i građana koji provode profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Hrvatske i Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a pod pokroviteljstvom ministra rada i mirovinskog sustava RH, Miranda Mrsića i ministra rada, socijalne skrbi i zaštite potrošača Republike Austrije, Rudolfa Hundstorfera. Zapošljavanje osoba s invaliditetom posebno je otežano, jer šira javnost, zajedno s poslodavcima, još uvijek nije dovoljno upoznata s njihovim potencijalima i radnim mogućnostima.

Uz neadekvatno obrazovanje, koje vrlo često ne prati potrebe tržišta rada, nedostatak radnog iskustva samih
osoba s invaliditetom čini začarani krug radi kojega i ostaju dugotrajno nezaposlene osobe. Osobe s invaliditetom nisu osobe ni s "drugačijim" ni s "posebnim" potrebama i mogućnostima, već s istim kao i svi mi; razlika je samo u tome što ih realiziraju na drugačiji i prilagodljiv način.

Zato, kvalitetnije uključivanje osoba s invaliditetom u svijet rada podrazumijeva odgovarajuće promjene i
prilagodbe svakog pojedinca, no u tome posebnu ulogu ima i sustav, uz neophodnu potporu države.

"Da bismo im pružili priliku da ravnopravno sudjeluju u svim vidovima društvenog života, osobama s
invaliditetom moramo olakšati ulazak na tržište rada, radi čega je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava
utvrdilo strateške prioritete: zastupanje kvotnoga sustava zapošljavanja koji ćemo novim zakonskim izmjenama
proširiti i na realni privatni sektor, uspostavljanje nadzornoga tijela za praćenje takvoga zapošljavanja, osnivanje
jedinstvenog centralnog mjesta vještačenja i utvrđivanja preostale radne sposobnosti, uvođenje jednoobraznih
kriterija i standarda za osnivanje ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i poticanje osnivanja takvih ustanova
u svim većim županijama - regijama te definiranje nadležnih tijela koja izdaju i odobravaju rješenja za otvaranje
zaštitnih radionica." - poručili su iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Stručna predavanja i prezentacije dobrih primjera prakse su održali gosti iz raznih institucija Austrije; Austrijski zavod za zapošljavanje, Mirovinsko osiguranje Republike Austrije, Gospodarska komora Republike Austrije i BBRZ grupa koja je najveći pružatelj obrazovnih i socijalnih usluga u Austriji a već 50 godina se uspješno bavi djelatnostima na području strukovnog obrazovanja, profesionalne rehabilitacije i poslovne integracije.

Na području zapošljavanja OSI, u posljednje vrijeme mnogo se radi i u RH se polučuju izvanredni uspjesi.
Međutim u RH još uvijek nismo na nivou financiranja od strane države kao recimo u Austriji.

Predavači iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Fnda za profesionalnu rehabilitaciju i Hrvatskog zavoda
za zapošljavanje govorili su o problemima i potrebnim "koracima" koje treba učiniti za bolje i kvalitetnije
uključivanje OSI na tržište rada.

Najveće pogreške koje dopušta naš sustav su, što nije cilj vidjeti što osoba s invaliditetom može postići, već što
ne može, temeljem čega se dosad ostvarivalo pravo na mirovinu.

Profesionalna rehabilitacija je jeftiniji model od umirovljenja OSI, jer profesionalnom rehabilitacijom
možemo uključiti OSI na tržište rada da sama privređuje za vlastiti život te bude društveno korisnija.

Dodatni efekt uspješne profesionalne rehabilitacije je povećanje stupnja samopouzdanja OSI te integracija u
zajednicu. Umirovljenje, koje bi trebalo biti zadnje rješenje, pridonosi većem trošku u državnom proračunu jer
je OSI samo "čisti korisnik", a ne "stvaraoc".

Model radnog centra i virtualne radionice za nezaposlene OSI te iskustva u radu s poslodavcima predstavili su
predstavnici URIH-a, ustanove koja se već 65 godina bavi profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem OSI u
RH. Kao dobar model uključivanja OSI na tržište rada prezentiran je koncept socijalnog poduzetništva i
samozapošljavanje. Samozapošljavanje je inovativan i kreativan, ali nedovoljno korišten model rješavanja zapošljavanja OSI, koji može biti od velike koristi široj društvenoj zajednici.

Mnogi ne znaju kako postoji čitav niz poticaja i potpora za samozapošljavanje na lokalnoj, regionalnoj i državnoj
razini, te drugi resursi, koje je nužno povezati.
Ali, da postoji niz drugih problema s kojima se OSI mora suočavati pri pokretanju vlastitog posla, ispričao je
Davor Buljat iz Zemunika;

"Kad bi bar postojale neke univerzalne službe po većim centrima u Hrvatskoj koje bi primale i davale sugestije
osobama s posebnim potrebama za njihove ideje, realizaciju, savjete i pomoć u realizaciji projekta bilo bi lakše.
Možda negdje i postoji, ali osim raznih udruga, mi nemamo saznanje o takvima koji bi objedinjavali profesionalce
raznih struka, a možda bi i u sklopu Fonda mogla biti neka podružnica. To su samo moja razmišljanja, možda
previše tražim." Kao i za sve, tako i za kvalitetno djelovanje su potrebna financijska sredstva, kojih zbog trenutne nepovoljne globalne gospodarske situacije nema.

Do povoljnije gospodarske situacije preostaje nam samo strpljivo čekati, raditi i smišljati nove projekte kao i do
sada.

Ispred Udruge "Srce", ovim interesantnim izlaganjima prisustvovale su Zdenka Kotarski, podpredsjednica i
Valentina Nedelić, tajnica Udruge.

Povratak

Izvori financiranja

Članstva Udruge Srce