Tko je Stephen Hawking?

Vjerujem da većina ljudi zna ili su čuli za mnoge poznate osobe svjetskog glasa od znanstvenika, glumaca, tv voditelja, pjevača i još mnogo drugih poznatih faca. Kroz članak ću govoriti o meni jako zanimljivoj osobi. To je osoba koja nema urođeni invaliditet, nego ga je nažalost stekla tokom svog života iz tog razloga ću govoriti o njemu i njegovim postignućima. On je Stephen Hawking.

Punim imenom Stephen William Hawking fizičar i kozmolog rođen je u Oxfordu u Engleskoj 8. siječnja 1942. Pripadao je obitelji obrazovanih ljudi. Otac mu je bio medicinski istraživač, a majka jedna od prvih studentica koje su diplomirale na sveučilištu Oxford.Pohađao je školu St. Albans, ali nikad nije bio sjajan učenik. Više ga je zanimalo što se događa izvan učionice, a svoje vrijeme i energiju trošio je na izmišljanje novih stvari. Završio je studij fizike na Sveučilištu u Oxfordu, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu u Cambridgeu.

Tijekom studija doktorata oženio se s Jane Wayline (1965) s kojom je dobio troje djece: Roberta, Lucy i Timothy.“

U tom razdoblju, u 21. godini života, dijagnosticirana mu je bolest ASL(amiotrofična lateralna skleroza).

Vjerovao je da mu je bolest donijela neke koristi i govorio je da mu je prije nego što se razbolio bilo dosadno u životu. Zbog svog stanja postao je sve ovisniji o drugima. Često je odavao priznanje svojoj supruzi koja se za njega brinula više od 20 godina pa je šokirao prijatelje i rođake kad ju je napustio zbog jedne od njegovateljica s kojom se vjenčao 1995. godine. Uz podršku svoje supruge imao je i druge vrste podrške.

Rijetki znaju kakva je to asistivna tehnologija (računalo) pomagala poznatom znanstveniku da potpuno paraliziran nastavi sa svojim znanstvenim radom i predavanjima. Računalo je napravljeno posebno za njega i jedinstveno je u svijetu. Prva inačica napravljena je 1997. godine, a sastojala se od tableta postavljenog na invalidska kolica. Kako bi odabrao slovo, Hawking koji je bio paraliziran, pomaknuo bi obraz u trenutku u kojem se kursor nalazio na odabranom slovu, a njegov je pomak zabilježio infracrveni prekidač spojen na njegove naočale. Posljednja inačica računala imala je ugrađenu kameru koja mu je olakšavala komunikaciju putem Skypea.

Njegova fizička ograničenja nikada nisu zaustavljala njegovu intelektualnu aktivnost. Postao je članom instituta za astronomiju u Cambridgeu 1968. godine, a otkrića kozmologa Rogera Penrosea o „Crnoj rupi“ zaista su ga fascinirala dok je sam radio na fenomenima koji su bili odgovorni za porijeklo svemira. 1970. godine. otkrio je drugi zakon dinamike crnih rupa.

Počeo je dobivati više priznanja za svoja istraživanja i otkrića o svojim tiskanim i TV intervjuima, a 1975. godine mu je dodijeljena Eddingtonova medalja i zlatna medalja Pius XI XI, nakon čega slijede nagrada Danniea Heinemana i Maxwell nagrada. 1977. godine imenovan je profesorom sa stolicom gravitacijske fizike i dobio je medalju Alberta Einsteina i počasni doktorat na Sveučilištu u Oxfordu.

Postupno je počeo gubiti kontrolu nad svojim govorom i bilo ga je sve teže razumjeti, ali to ga nije spriječilo da se 1979. godine imenuje za profesora matematike na Sveučilištu Cambridge. Međunarodnu važnost prvi put je stekao 1988. godine objavom „Kratke povijesti vremena“. Zamišljena je bila pojednostavljena verzija kozmologije za mase i postala je trenutni bestseler. Godine 1993. zajedno je uredio knjigu o euklidskoj kvantnoj gravitaciji s Garyjem Gibbsonom i objavio sabrano izdanje vlastitih članaka o crnim rupama, a niz predavanja objavljen je pod nazivom „Priroda prostora i vremena“. Poznata zbirka eseja, intervjua i razgovora pod naslovom „Crne rupe i svemiri bebe i drugi eseji“ objavljena je 1993. Nakon toga uslijedila je šestodijelna televizijska serija „Svemir Stephena Hawkinga“ i prateća knjiga.

Zvjezdani status Hawkinga priznat je čak i popularnim Simpsonima - prikazan je u baru kako pije s Homerom, pri čemu se sugeriralo da bi mogao ukrasti Homerovu ideju da je svemir oblika probušene krafne.

A pojavio se čak i u epizodi humoristične serije "Teorija velikog praska" o životu mladih fizičara u kojoj je pronašao pogrešku u radu jednog od glavnih likova, a često je bio meta šala likova iz serije.

Među brojnim akademskim publikacijama, Hawking je s kćerkom Lucy napisao i knjige za djecu (trilogija: Georgeov tajni ključ svemira, Georgeova kozmička potraga za blagom, George i Veliki prasak). 1982 postao je „Zapovjednik reda Britanskog carstva“, a kasnije je nagrađen mnogim prestižnim nagradama poput: „Zlatna medalja kraljevskog astronomskog društva“

Stephen Hawking mirno je umro u svojoj kući u Cambridgeu u Engleskoj 14. ožujka 2018. u dobi od 76 godina.

"Uz sve probleme i poteškoće koji nas u životu snađu nikada ne smijemo odustati od svojih životnih ciljeva jer pitanje je hoćemo li imati dovoljno vremena ostvariti sve što želimo.

Izvori:

Anđelko Žagar, voditelj kampanje

„Ništa o našoj neovisnosti bez nas“

Tko je Stephen Hawking?

Izvori financiranja

Članstva Udruge Srce

Korisni linkovi